Vuković: LGFBiH program je u svakom segmentu i po svakom cilju postigao više od planiranog.
LGFBiH: Gospođo Vuković, trogodišnji program Lokaliziranje gendera u Federaciji Bosne i Hercegovine (LGFBiH) je u finalnoj fazi. Otvoreno je preko 200 radnih mjesta za žene u sedam općina Federacije i već se u lokalnim zajednicama naziru samoodrživi mali biznisi koji će poboljšati život mnogih porodica. Dozvolite da Vam na početku intervjua čestitam na uspjehu.
Vuković: Da, veoma smo ponosni na tu činjenicu, kao i naša partnerska organizacija na provedbi ovog Programa Holandska organizacija za razvoj (SNV), posebice iz razloga što prema listi osnovnih pokazatelja u pregledu nezaposlenosti u Federaciji BiH, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, ukupan broj osoba koje traže posao iznosi 383.513 (197.276 su žene). Svaka prilika za zapošljavanje ima svoje pozitivne posljedice ne samo za osobu koja je ostvarila tu priliku, nego i na ukupne obiteljske odnose.
LGFBiH: Program je zajednička inicijativa Gender Centra Federacije Bosne i Hercegovine i Holandske organizacije za razvoj (SNV), a provodi se uz finansijsku podršku UN WOMEN Fonda za ravnopravnost spolova. Kako ocjenjujete rezultate ove saradnje?
Vuković: Partnerstvo na ovom Programu je rezultat naše dugogodišnje suradnje, tako da smo ovom sinergijom uspjeli ostvariti zajedničke ciljeve koji se odnose na ekonomsko i političko osnaživanje žena u lokalnim zajednicama i institucionaliziranje gendera na lokalnoj razini. Program je proveden u sedam općina (Doboj Jug, Sapna, Sanski Most, Orašje, Novi Travnik, Novi Grad Sarajevo, Žepče), time su kreirane prakse koje se mogu replicirati u drugim općinama u Federaciji.
LGFBIH: Šta biste izdvojili kao posebno važne promjene koje je program inicirao u lokalnim zajednicama?
Vuković: Program je pružio integriran ciklus podrške, od uspostavljanja općinskih radnih grupa (sačinjenih od predstavnika/ca općinskih organa uprave, nevladinog sektora, privatnog sektora itd.) i pružanja svih segmenata obuke za uspostavu kritične mase za iniciranje odgovarajućih promjena, proizvedene su gender/rodno senzitivne situacione analize i identificirana pitanja koja nalažu integriranje gender/rodne perspektive u procesu rješavanja, proizvedeni su općinski gender akcioni planovi, identificirani nedostaci općinskih razvojnih strategija, pokrenute inicijative za izmjenu općinskih statuta i poslovnika o radu općinskih vijeća s aspekta rodne ravnopravnosti/ravnopravnosti spolova, dakle do institucionaliziranja rodne perspektive na općinskoj razini i provedbe projekata za ekonomsko i političko osnaživanje žena u predmetnim općinama privodi se kraju.
LGFBiH: Šta biste istakli kao najvažniju naučenu lekciju tokom kreiranja i implementacije ovog razvojnog programa?
Vuković: Prema našem iskustvu stečenom na ovom Programu, cijenimo da se ovakav pristup pokazao najadekvatnijim, jer smo u svakom segmentu i prema svakom planiranom cilju uspjeli ostvariti više od planiranog.
LGFBiH: Osim što je od iznimne važnosti za potpunu provedbu odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova i Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine na lokalnom nivou, program je među ljudima u lokalnim zajednicama prepoznat kao koristan i preporučuju da se program nastavi a dobra iskustva prenose dalje, na ostale lokalne zajednice u zemlji. Postoje li za to šanse?
Vuković: Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini jasno definira obveze općina u tom smislu i iskoristiću ovu prigodu da ih doslovce citiram:
Članak 20 navodi:
„ (1) Državna tijela na svim nivoima organizacije vlasti, i tijela lokalne samouprave, uključujući zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, političke stranke, pravna lica s javnim ovlaštenjima, pravna lica koja su u vlasništvu ili pod kontrolom države, entiteta, kantona, grada ili općine ili nad čijim radom javni organ vrši kontrolu, osigurat će i promovirati ravnopravnu zastupljenost spolova u upravljanju, procesu odlučivanja i predstavljanju.
Ova obaveza postoji i za sve ovlaštene predlagače prilikom izbora predstavnika i delegacija u međunarodnim organizacijama i tijelima....“
Članak 24 navodi:
„(1) Organi vlasti na državnom i entitetskom nivou, kantonalni organi i organi jedinica lokalne samouprave, pravne osobe sa javnim ovlaštenjima. pravne osobe u većinskom vlasništvu države, u okviru svojih nadležnosti, dužni su poduzeti sve odgovarajuće i potrebne mjere radi provođenja odredbi propisanih ovim Zakonom i Gender akcionim planom Bosne i Hercegovine, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
a) donošenje programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima i na svim nivoima vlasti;
b) donošenje novih ili izmjenu i dopunu postojećih zakona i drugih propisa radi usklađivanja sa odredbama ovog Zakona i međunarodnim standardima za ravnopravnost spolova;
c) provođenje aktivnosti i mjera Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine kroz redovne programe rada uz osiguranje budžetskih sredstava;
d) osiguranje prikupljanja, vođenja, analize i prikazivanja statističkih podataka razvrstanih po spolu;
(2) Sastavni dio programa mjera radi postizanja ravnopravnosti spolova u svim oblastima uključuje, ali se ne ograničava na:
a) analizu stanja spolova u određenoj oblasti;
b) implementaciju donesenih državnih politika kroz akcione planove za ravnopravnost spolova;
c) mjere za otklanjanje uočene neravnopravnosti spolova u određenoj oblasti.
(3) Nadležni zakonodavni, izvršni i organi uprave svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini obavezni su osnovati odgovarajuće institucionalne mehanizme za ravnopravnost spolova koji će provoditi Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini, koordinirati realizaciju programskih ciljeva iz Gender akcionog plana Bosne i Hercegovine i osigurati provođenje međunarodnih standarda u oblasti ravnopravnosti spolova.
(4) Nadležni državni, entitetski i kantonalni organi vlasti, kao i organi jedinica lokalne samouprave dužni su sve propise i druge akte iz svoje nadležnosti prije upućivanja u zakonsku proceduru dostaviti na mišljenje institucionalnim mehanizmima za ravnopravnost spolova iz stava (2) ovog člana radi usaglašavanja sa odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini.“
U kontekstu navedenog, kao što sam već pomenula, prakse proizvedene kroz provedbu Programa Lokaliziranje gendera u Federaciji BiH su primjeri koji se mogu replicirati u bilo kojoj općini u Federaciji BiH.
U ime Gender Centra Federacije BiH i Holandske organizacije za razvoj - SNV, još jednom se zahvaljujem Fondu za ravnopravnost spolova pri UN WOMEN, koji je prepoznao važnost ovog Programa i pružio potporu.
Izvor* www.localizing-gender.ba
